Možda ima onih koji nisu čuli za stručni pojam bruksizam ali vjerojatno svatko zna za nesvjesno škripanje - škrgutanje zubima u snu. Bruksizam se vrlo lako može dijagnosticirati pri svaklom dentalnom pregledu.
Doktor dentalne medicine prilikom pregleda na prvi pogled vidi da li je na griznim površinama istrošena caklina koja, u slučaju bruksizma, često potpino nedostaje te je na griznoj površini vidljiv dentin (sloj koji se nalazi ispod cakline). No, iako većina ljudi toj pojavi ne pridaje neku osobitu pažnju, škripanje zubima u snu ukazuje na ozbiljne poremećaje koji mogu imati nesagledive posljedice po zdravlje zubi.
Iako je u prošlosti smatralo da je osnovni uzrok bruksizma nepodudarnost gornjeg i donjeg zubnog luka, prema novijim istraživanjima osnovne uzroke pojave bruksizma treba tražiti u psihološkim stanjima poput stresa, anksioznosti i napetosti.
Kod većine ljudi bruksizam je prolazan i u pravilu nestaje kada nestane stres. No ukoliko se simptomi briksizma zanemare u duljem vremenskom razdoblju, on može uzrokovati ozbiljne poremećaje žvačnog sustava kao što su prekomjerno trošenje zuba, oštećenje potpornog zubnog tkiva te oštećenje čeljusnih zglobova.
Osoba koja pati od bruksizma u početku to ne može sama primjetiti jer se on manifestira većinom noću i u snu, već ju na to mogu upozoriti osobe koje žive s njom.
Simptomi koji ukazuju da je riječ o bruksizmu su:
- preosjetljivost zuba na podražaje (topla - hladno, kiselo - slatko)
- boli i nelagoda u predjelu uha prilikom žvakanja
- bol i napetost žvačnih mišića, osobito ujutro
Pri pregledu, doktor dentalne medicine vrlo lako može utvrditi radi li se o bruksizmu jer se kao posljedica javlja istrošena caklina na griznim površinama, koja često nedostaje u tolikoj mjeri da je vidljiv dentin (sloj koji se nalazi ispod cakline).
Terapija bruksizma je složena i dugotrajna, a sadržava dvije osnovne stavke:
- psihološku terapiju čija je zadaća kontrola i otklanjanje stresnog stanja kao mogućeg uzročnika a u koju spadaju savjetovanje, vježbe izbjegavanja, hipnoza, progresivna relaksacija i promjene u stilu života i rada, te
- stomatološku terapiju koja uključuje prilagodbu zagriza, intraoralne naprave (udlage), farmakoterapeutike i fizikalnu terapiju
Najčešća sredstva stomatološke terapije su stabilizirajuća ili protruzijska udlaga koje se nose noću a sprječavaju kontakt zub na zub, čime se može zaustaviti daljnje trošenje zubnog tkiva. No, jednom potrošeno zubno tkivo ne može se povratiti te je kod jače istrošenosti potrebno pristupiti protetskoj terapiji kojoj često prethodi endodontska (liječenje unutrašnjosti zuba).
Photo by Pixabay