Zdravi zubi imaju veliki utjecaj na cjelokupno zdravlje. Oni koji su ikada imali zubobolju vjerojatno će se složiti s tim.
Usna šupljina je prvi korak u probavnom sustavu tako da svakodnevna prehrana neminovno utječe na to. Dakle, bilo bi korisno znati koja je vrsta hrane korisna za naše zube i desni, i sa čime bismo trebali biti oprezni.
Izvori kalcija
Dokle god imamo zdravu caklinu dotle će i naši zubi biti zaštićeni od propadanja. U cilju očuvanja cakline trebali bismo jesti hranu bogatu kalcijem. Kao što svi znamo, punomasno mlijeko i njegove prerađevine poput jogurta, kao i mnoge vrste sireva izvrstan su izvor kalcija.
Ali nisu samo mliječni proizvodi bogati kalcijem, tu su također špinat, raštika, brokula, kelj, cvjetača, prokulica, artičoke, šparoge, zatim sardine, losos i soja.
Ovi proizvodi su važni za one koji imaju netoleranciju na laktozu. Budući da je vitamin D neophodan za apsorpciju kalcija, trebalo bi svakako na meniju ponekad imati masniju ribu, jaja, goveđu jetricu ili gljive. To je hrana bogata vitaminom D koji pomaže da se probavi sav neophodan kalcij.
Ono što se često zaboravi a veoma je važno
Obično su ljudi usredotočeni na to da unesu dovoljnu količinu kalcija, a da pri tom zaborave na magnezij koji je također važan. Ljudski organizam treba ravnotežu tih dvaju minerala - dvije trećine kalcija i jedna trećina magnezija potrebni su za čvrstu strukturu i zdravlje kostiju i zubi.
Osim toga osobe kojima nedostaje magnezija sklonije su tzv parodontopatiji. U hranu koja sadrži visoku razinu magnezija spada heljda, bademi, sjemenke bundeve, kakao, mekinje, špinat i smeđa riža.
Hrana za zdrave desni
Zdrave desni su ključne za održavanje zdravih zubi. Prema časopisu 'Journal of Periodontology', kod ljudi koji konzumiraju manje vitamina C veća je vjerojatnost da će razviti gingivitis (upala zubnog mesa).
Vitamin C je potreban za održavanje zdravih desni jer ima antioksidativni učinak, te je također ključan u izgradnji vezivnog tkiva. Hrana koju bi u tu svrhu trebalo jesti je slatka crvena paprika, kivi, agrumi, šipak, crvene ribizle, cvjetača i krumpir, jer oni su bogati izvori ovog vitamina.
Međutim, žvakanje vitamina C nije dobar izbor, jer uzrokuje demineralizaciju cakline (eroziju). Drugi važan sastojak u očuvanju zubnog mesa je koenzim Q10. On ima izuzetan antioksidativni učinak i smanjuje količinu štetnih radikala u ustima.
Izvrsni izvori koenzima Q10 su crveno meso, morska hrana, orašasti plodovi i sjemenke, peršin, te biljno ulje, posebno sojino, kao i kvalitetno maslinovo.
Ugodno iznenađenje
Vjerovali ili ne, ali jedenje tamne čokolade korisno je za zube. Novo istraživanje pokazuje da se tamna čokolada na neki način bori protiv karijesa. Ona u svom sastavu ima antioksidanse koji sprečavaju nastajanje zunog plaka za koji znamo da je savršeno stanište za život bakterija. Te bakterije pretvaraju šećer u kiselinu koja izazva eroziju zubne cakline, što rezultira stvaranjem šupljine u zubu.
Čaj u borbi protiv bakterija
Zeleni i crni čaj sadrže reaktivne metabolite koji imaju antikariogeni učinak (smanjuju rizik od nastanka karijesa). Te tvari ubijaju bakterije ili sprečavaju njihovo razmnožavanje. Štoviše, one neutraliziraju bakterijski enzim koji može biti odgovoran za stvaranje bakterijskog lanaca koji se nalijepi na zube. Istraživanja su pokazala da ti učinci mogu spriječiti kvarenje zuba, odnosno biti svojevrsna profilaksa oralnih bolesti.
Hrana koja čisti zube
Hrskavo voće i povrće kao što su jabuke, kruške, mrkva i celer mogu poslužiti za uklanjanje plaka. Oni uklanjaju plak zajedno s bakterijama i sprečavaju štetno djelovanje organskih kiselina na zube. Štoviše, hrskava konzistencija hrane potiče proizvodnju sline.
Slina je vrlo važna za održavanje zdravih zubi jer se bori protiv bakterija, i osigurava potrebne proteine i minerale koji su neophodni za zdravu caklinu. Međutim, potreban je oprez s kiselim jabukama, jer voćna kiselina može nagrizati caklinu. U slučaju da volite baš kisele jabuke jednostavno nakon što je pojedete isperite usta čašom vode.
Pozor: kariogena hrana
Izraz kariogen znači da potiče razvoj karijesa. U tu hranu naravno spadaju svi slatkiši, grickalice kao čips i pereci i bezalkoholna gazirana pića. Međutim, i jela spravljena od kuhanog škroba (primjerice krumpir) također su kariogena. To je zato što škrob stimulira proizvodnju bakterijskih kiselina u ustima energičnije od samih slatkiša. Štoviše, kariogena hrana također uključuje zdrave proizvode, kao što su žitarice i voće. Međutim, to ne znači da biste trebali prestati jesti ovu hranu. Sve što treba učiniti je oprati zube ili barem isprati usta nakon što smo jeli takvu vrstu hrane.
foto: Fotolia i Pixabay