U posljednja dva desetljeća provedena su brojna ispitivanja kojima je dokazano da je pušenje jedan od najvažnijih pojedinačnih rizičnih čimbenika u nastanku parodontnih oboljenja.
Utjecaj cigareta na parodont ne bi smio zanemariti nijedan doktor dentalne medicine, štoviše, bila bi mu dužnost da u prvom redu obrati pažnju na prevenciju te štetne navike, na informiranje pacijenta, na pokušaj odvikavanja onih kod kojih je utvrđena ovisnost jer kod pušača dolazi do češćeg nastanka parodontnih bolesti, teže kliničke slike oboljenja, a kompromitiran je i uspjeh parodontne terapije.
Zašto je pušenje toliko štetno za parodont?
Štetno djelovanje sastojaka duhanskoga dima utječe najprije na sluznicu usne šupljine, a time i na najizloženiji dio parodonta – gingivu. Sastojci duhanskoga dima djeluju mehanički čvrstim česticama, zatim parama koje se na sluznici kondenziraju u tekućinu, a nadražajni plinovi rastvaraju se u sluzi koja oblaže sluznicu. Na taj su način parodontna tkiva izložena mnogobrojnim kemijskim spojevima duhanskog aerosola.
Ti spojevi izravno toksično oštećuju površinske slojeve gingive i dovode do gubitka mehanizma prirodne obrane. Kod pušača je uočeno povećanje broja bakterija u usnoj šupljini.
Pušenje djeluje imunosupresivno, što smanjuje obranu organizma.
Pušenje može utjecati na cirkulaciju u gingivi. Istraživanja pokazuju da pušači imaju smanjenu oksigenaciju, tj. opskrbljenost kisikom naizgled zdrave gingive. Nikotin ima i vazokonstrikcijski učinak, što dovodi do poremećaja funkcije mikrocirkulacije. Važno je naglasiti da se zbog suženih kapilara kod pušača prvi simptomi parodontne bolesti teže uočavaju jer nema početnih simptoma bolesti, dakle krvarenja prilikom četkanja, pa kod pušača bolest napreduje bez vanjskih znakova, dok u dubljim tkivima dolazi do nestanka kosti i pušači dolaze u ordinaciju kad je bolest već toliko uznapredovala da se zubi klimaju ili već i sami ispadaju.
Uz pušače, najveći rizik za nastanak parodontnog oboljenja imaju bolesnici oboljeli od šećerne bolesti, tj. dijabetičari koji imaju veće količine polisaharida u slini, što znatno pridonosi boljoj ishrani i množenju bakterija koje razaraju parodontna tkiva. Drugu skupinu čimbenika rizika, nazvanu još i indikatorima rizika, čine osteopenija i osteoporoza, stres, nemir i nemogućnost nošenja sa stresnim okolnostima, nutritivni čimbenici (kalcij i vitamin C), lijekovi te genetski čimbenici. Dodatno u tu skupinu spadaju i bolesti imunoga sustava (AIDS).
Iz članka: "Parodontne bolesti - izvor bolesti cijelog organizma" - Mr.sc. Ljerka Jindra, dr.med.dent. - Narodni zdravstveni list
Foto: pixabay.com